Pero Cimbur (1930-2002)      Pise: N.J.

Brojne gradjane Zagreba, narocito pripadnike srpske zajednice potresla je vijest da je, nakon krace i teske bolesti, 4. februara umro Pero Cimbur, covjek koji je ulozio mnogo energije kako bi sacuvao kulturni identitet srpskog naroda u Hrvatskoj. Pero Cimbur rodjen je u Kninu (1. aprila 1930), gdje je zavrsio osnovnu i srednju skolu. Diplomirao je knjizevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1957. radio je kao novinar, komentator i kazalisni kriticar, a u periodu od 1983. do 1990. bio je urednik Kulturno-umjetnicke redakcije I programa Radio-Zagreba.

Po penzionisanju (pocetkom 1992.), Cimbur nastavlja da pise, prije svega, o Srbima u Hrvatskoj, zeleci da, kroz istorijske uspomene, ocuva njihov kulturni i nacionalni identitet.

Objavljivao je publicisticke i knjizevne radove u mnogobrojnim monografijama, casopisima, revijama i novinama. Osim za odrasle, Cimbur je pisao tekstove i za djecu.

Bavio se i primijenjenom umjetnoscu. Izradio je cetrdesetak grbova za opcine i gradove, te zastitnih znakova za institucije - mnogi od njih su na anonimnim natjecajima i usvojeni.

Sudjelovao je na nekoliko skupnih izlozbi (Zagreb i Osijek 1980. i Berlin 1981.), a samostalno je izlagao u Karlovcu 1981, te u Zagrebu i Crikvenici 1986.

Nagradu za angazman Drustva novinara Hrvatske dobio je 1961. godine; za djela znanstveno-popularnog ili znanstveno fantasticnog sadrzaja dobio je 1983,1988. i 1990. godine nagradu "Skolske knjige", a 1989. nagradu «Vecernjih novosti» za feljton "Sve nase zastave".

Od preko tridesetak njegovih knjiga, roman «Vijor», koji govori o krahu Krajine i prisilnom iseljenju njenih stanovnika, izazvao je najvise interesa.

Preneseno sa : www.praviodgovor.co.yu